Orgulje
Izrađene su još davne 1766 godine u Mariboru u radioni Simona Ottonitschera,
jednog od najpoznatijih slovenskih baroknih majstora.
Prvo su bile postavljene u crkvi u Vinagori, dok su u sopoćku crkvu preseljene 1938. godine.
Na stražnjoj strani nalazi se napisana godina 1767, a pretpostavlja se da su tada orgulje obojane
ružičasto-modrom imitacijom mramora.
U početku postojala su dva mjeha, od kojih je jedan kasnije
preuređen u magazin. Tlačenje je u početku bilo pomoću remenja, kasnije
ručnom polugom, a danas nakon renoviranja na strujni pogon.
Sadrži šest registara i to: Coppel 8, Principal 4, Flauto 4, Qctava 2, Quinta1 1/3, Superoctav 1.
Prilikom evidentiranja 1974. godine u zračnici je pronađena izvorna cedulja sa slijedećim tekstom:"Simon Odonischer orgell Macher in Marburg hat dises werkh gemacht in Jahr 1766".
Na zaklopcu se nalazi tekst:"1766. Delana jesu vu Marburgu orgula ova stara leta 1766. Ovo spoznaje Georgi Milyan (org.1820?)".
Evidencijom iz 1974. godine orgulje su svrstane u spomenik kulture prve kategorije.
To je bio i glavni razlog što su 2001. godine upravo te orgulje predložene za restauraciju.
Rekonstrukcija i restauracija povijesnog pozitiva u kapeli Sv. Mihovila Arkanđela završena je početkom 2004. godine i zaključena svečanom Svetom misom, kolaudacijom i blagoslovom orgulja.
Obnovu su obavili vrhunski stručnjaci zagrebačke Umjetničke radionice Heferer, prve hrvatske gradione orgulja, osnovane 1849. u Grazu, koja se odlikuje velikim iskustvom u gradnji i restauriranju povijesnih orgulja.
Radove je financiralo Ministarstvo kulture, Županija Zagorsko-krapinska i Grad Pregrada.
Umjetnička radionica Heferer izradila je orguljašku klupu koju je donirala vjernicima Sopota.
Osim za liturgijske potrebe pozitiv će služiti i za koncerte
tako da je prvi koncert s glazbom baroknih majstora održan 24.9.2004.
godine u okviru koncertnog ciklusa Orgulje Heferer.
Zdravko Bedeniković
|